ŠTO SVE MOŽETE OTKRITI U VIROVITIČKO – PODRAVSKOJ ŽUPANIJI
Palača Pejačević – Petar Preradović – Višnjica – Orahovačko jezero – Ružica grad – Jankovac
Photo: Mario Koren
Palača Pejačević
Prekrasan je primjerak barokne arhitekture, sagrađen u drugoj polovici 18 stoljeća. Registrirani je spomenik nulte kategorije, obnovljen 2014. Godine. Danas se u njoj nalazi Gradska uprava i nekoliko gradskih tvrtki.
Dvorac Pejačević
Dvorac Pejačević se gradio od 1800. – 1804. godine.
Gradnja turističkog bisera Slavonije, trajala je četiri godine (1800. – 1804.). Građen je u barokno – klasicističkom stilu, okružen parkom. U vlasništvu obitelji Pejačević je bio do 1841. godine, kada je prodan njemačkoj kneževskoj obitelji Schaumburg – Lippe u čijem vlasništvu ostaje sljedećih sedamdesetak godina. Grof Drašković postaje novi vlasnik 1911., a Virovitička općina otkupljuje 1930.
Gradski park
Gradski park se nalazi u povijesnoj jezgri Virovitice, nastajao je kao pejsažno okruženje srednjovjekovne tvrđave iz 15 st. i perivoj dvorca Pejačević. Zaštićeni je spomenik parkovne arhitekture, poznat po starim primjercima jasena, platana, šofora i stupastih parkova te je jedan je od posljednjih parkova koji je zadržao vodeni opkop. Prilikom popisivanja 1995. godine zabilježeno je 76 svojta drveća i grmlja. Najznačajniji primjerak je drvo Gingko bilobe.
Franjevački samostan i crkva Sv. Roka
Nakon oslobođenje Virovitice od turske vlasti, zagrebački biskup Martin Borković dao je franjevcima provincije sv. Ladislava na upravljanje virovitičku župu. Franjevci su izgradili drveni samostan i sazidali crkvu sv. Roka. Unutrašnjost crkve ubraja se među istaknute barokne cjeline u Hrvatskoj. Uz glavni oltar sv. Roka, nalazi se još osam sporednih oltara, propovjedaonica, sakristija i faldistorij.
Zgrada prve hrvatske štedionice
Zgrada je izgrađena u 19. stoljeću prema bečkim graditeljskim strandardima. Virovitica je u ono doba bila važan trgovački centar te je kroz povijest bila poznata po trgovini kao mjesto sajamskog trgovanja. Danas je u ovoj zgradi smještena FINA, a ispred nje se nalazi kip rimskog boga trgovine, Merkura.
„Gimnazija Petar Preradović“
Izgradnja virovitičke gimnazije trajala je od 1911. do 1914., ali je s početkom rada pričekala do 1918 jer je po završetku gradnje počeo prvi svjetski rat te je zgrada poslužila kao bolnica Crvenog križa. 1968. godine, prigodom 150. obljetnice rođenja hrvatskoga pjesnika Petra Preradovića, rođenog nedaleko Virovitice, i 50. obljetnice rada Gimnazije, škola dobiva njegovo ime te se od tada zove Gimnazija “Petar Preradović” .
Virovitički ribnjaci
Virovitički ribnjaci smješteni su samo 7 km od Virovitice. Sastoje se od niza 9 ribnjaka koji čine najveće virovitičko ribolovno područje. Obiluju mnogim vrstama riba kao što su štuka, som, smuđ, deverika… Bavljenje rekreativno sportskim ribolovom moguće je tijekom cijele godine
Poučna staza virovitičke Bilogore
Nalazi se na virovitičkim ribnjacima, srcolikog je oblika, duga 4 kilometra, a obići se može za otprilike sat i pol. Postavljeno je jedanaest informativnih ploča o flori i fauni virovitičke Bilogore, pet klupa i natkrivenih sjenica.
Rodna kuća i muzej Petra Preradovića
Rodna kuća Petra Preradovića podignuta je u 18. stoljeću u Grabrovnici. Osim što je rodna kuća hrvatskog pjesnika Petra Preradovića, sama po sebi kao stara građevina posebnog stila za ovaj kraj predstavlja veliku povijesnu vrijednost. Petar Preradović se u njoj rodio 1818. godine da bi kasnije, u vrijeme Vojne krajne služila kao graničarska “štacija”. Od druge polovice 19.st. u njoj se nalazila lugarnica, a onda i skladište poljoprivredne zadruge. Sredinom 1909. godine se obnovlja, postavljena je spomen ploča od bijelog mramora s reljefnim portretom – odljevom Rendićevog portreta s nadgrobnog spomenika u Mirogojskim arkadama. Zgrada je ponovo obnovljena te je uređen muzejski postav 5. ožujka 1963. koji kronološki predstavlja njegov život i djelovanje.
Seosko imanje ‘Zlatni klas’ Otrovanec
Priča o Zlatnom klasu počinje 1977. kada je kao restoran počeo s radom kao restoran da bi do danas izrastao u ugledno seosko imanje. Zlatni klas daje veliku pozornost izvornim vrijednostima prirode i naglasak na zdravu domaću hranu sa starim domaćim jelima poput žganaca, prežgane juhe, raznih kaša, ali i jela s bundevom, koprivom, čičkom i drugim ljekovitim biljem. Domaći kruh se radi od žitarica izmljevenih na starinskom malenom kućnom mlinu. Imanje omeđuje potok koji s malim ribnjakom čini cjelinu svojevrsnog seoskog perivoja. Na imanju se još nalazi voćnjak od 1000 stabala šljiva, domaće životinje, kočija, konji…
Dvorac grofa Janka Draškovića
“Vila Margold” ili “Draškovićev dvorac” sagrađen je kao prvi slatinski mlin na valjke. U njemu je od sredine 19. stoljeća svoj prvi molitveni dom u Slatini imala židovska zajednica, dok su početkom 20. stoljeća u tome objektu stanovali vlastelinski službenici. Nakon toga objekt je imao različite namjene tako da je nakon drugog svjetskog rata jedno vrijeme služio kao dječji dom. Nakon toga razdoblja jedno vrijeme je svoju adresu tu imala Srednja škola u sklopu čega su se nalazili i stanovi za njihove profesore.
Nakon obnove dvorca i to na kraju osamdesetih godina svoj su prostor sve do 1991. godine tu imali zavičajni muzej Slatina, Gradsko kazalište „Franjo Sertić Bijeli“, Slatinski šahovski klub, dok je na prvom katu bila svečana gradska dvorana za vjenčanja.
Dvorac Grofa Janka Draškovića danas se popravlja, nakon što je grofov današnji nasljednik poklonio ovaj dvorac gradu.
Slatinski mamutovac
Slatina svoj razvoj dijelom zahvaljuje imućnoj našičkoj obitelji Pejačević za čijeg su vremena u središtu mjesta podignuti stambeni i gospodarski objekti te park s egzotičnim stablima, među kojima se ističe sekvoja iz 1807. godine.
Kao pojedinačni hortikulturni spomenik ovaj mamutovac je zaista rijedak primjerak jedinstven na ovim prostorima te je istodobno i zaštićen spomenik prirode koji se nalazi u Upisniku zaštićenih prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske od 1967. godine.
Stoga itekako vrijedi posjetiti navedeni spomenik i uživati u njegovoj ljepoti.
Stari podrum
U Slatini su knezovi Schaumburg-Lippe 1885. godine osnovali tvornicu prvog hrvatskog pjenušca koji se u ovom kraju proizvodio sve do 1912. Stari podrum iz toga doba još uvijek postoji u svom izvornom obliku, a pročelje drvene bačve iz 1885. godine čuva se u Zavičajnom muzeju grada Slatine.
Pustara Višnjica
Višnjica se kao pustara prvi put spominje sredinom 19.stoljeća. Njome su gospodarile dvije plemenitaške obitelji: njemačka kneževska obitelj Schaumburg-Lippe i grofovska obitelj Drašković, koja je od nje stvorila jedno od najrazvijenijih imanja te vrste u Slavoniji. Početkom 2005. godine – s ciljem spašavanja i revitalizacije jedinstvene ergele arapskih konja u ovom dijelu Europe imanje Višnjica prelazi u ruke privatnog vlasnika. Ovdje je smještena jedina ergela arapskih konja u Hrvatskoj, a na obližnjoj Pustari “Zidine” nalazi se najveće uzgajalište jelena lopatara u našoj zemlji.
Posjetite još: Zavičajni muzej Slatina
Orahovačko jezero i izletište Orah
U podnožju Papuka oblikuje se krajolik pun udolina i uvala. Godine 1961. Prilikom gradnje nasipa, nastalo je umjetno jezero. Iako je jezero umjetno, izvori koji se nalaze u planini su prirodni te se voda u jezeru puni planinskom vodom. Orahovačko jezero je dugo 208 m dok mu širina varira do 85 m.
Stari grad
O povijesti Starog grada se zna vrlo malo. Nalazi se otprilike sat vremena hoda od Ružice grada, na oko 700 m nadmorske visine. Prošlost utvrde, zapravo je nepoznanica, prava povijesna zagonetka kojoj se još ne zna odgovor, a tumačenja su razna. Zbog svog položaja i okruženja, ruševine Starog grada, skrivenog u dubini planine omiljena je destinacija planinara i ponekih izletnika.
Ružica grad
Ružica grad jedna je od najvećih srednjovjekovnih utvrđenih gradova na području sjeverne Hrvatske. Nalazi se na 374 m nadmorske visine na sjeveroistočnom obronku Papuka, a zidine se šire na području od cca 8 tisuća m2. Ružica grad je istodobno bio i utvrda, grad, dvorac i tvrđava. Stoljećima ju se je nadograđivalo. Pretpostavka je da je postojala prije 1220. godine, dok povijesni spomen samog dvorca datira iz 1357. Godine. Tijekom vremena su nastale mnogobrojne priče i legende o Ružici gradu koje na svoj maštoviti način otkrivaju kako je grad građen i kako je dobio ime.
Posjetiti još: Gradski muzej Orahovica
Jankovac, izletište i planinarski dom
Na sjevernim obroncima Papuka i visini od 475 metara, smjestio se prekrasna gorska dolina, Jankovac. Stoljetne bukve, planinski izvori, bistri potoci, izuzetna prirodna ljepota razlog su zbog kojeg je Jankovac još 1955. godine proglašen zaštićenom park-šumom. Planinarski dom na Jankovcu je sigurno jedan od najljepših planinarskih domaova kod nas.
Informativno-edukativni centar i hostel “Dravska priča”
Informativno edukativni centar i hostel ‘Dravska priča’ nalazi se u neposrednoj blizini rijeke Drave, u obnovljenom i rekonstruiranom nekadašnjem ljetnikovcu grofa Draškovića iz 19. stoljeća, kojeg okružuje perivoj – spomenik parkovne arhitekture. Ovo područje je i dio Nacionalne ekološke mreže i europske ekološke mreže Natura 2000, ali i dio prvog Regionalnog parka proglašenog na području Hrvatske Mura-Drava te prekograničnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, koji bi u budućnosti trebao postati najveće zaštićeno područje u Europi, koje će se prostirati na teritoriju 5 europskih zemalja (Hrvatska, Mađarska, Austrija, Slovenija i Srbija).
Prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske proglasio je UNESCO na 24. sjednici Međunarodnog koordinacijskog vijeća Programa ‘Čovjek i biosfera’ koji se od 9. do 13. srpnja 2012. održavao u sjedištu UNESCO-a u Parizu.
Prostor Centra je tematski uređen (Svijet sova, Flora, Kutak leptira, Ribe, Vodozemci i gmazovi, Ptičja pjevaonica, Dravske šume vila i vilenjaka) u interakciji sa dodatnim video i audio sadržajima.