OSIJEK I SLAVONIJA IZ PERA MARIJE JURIĆ ZAGORKE

Zagorkin roman “Vitez slavonske ravni” izlazio je u osječkom Hrvatskom listu, a bio je objavljivan u nastavcima od 1937. godine.

„Veličanstvo, sin sam nepregledne slavonske ravnice. Visoko je nebo nad nama, široko polje pod nama i ništa nema što bi me sprječavalo da hrlim vazda naprijed tom ravnom širinom i nedoglednom daljinom po kojoj se krili duh odvažnosti i ne pozna zapreke i strah…“

 

 

STOPAMA JUNAKA ROMANA “VITEZA SLAVONSKE RAVNI”

Svijet Krasanke, Dragomira, Magde, Zorislava, pandura Ficulina, Varnice i dr.

Upoznajte današnji Osijek i njegovu okolicu kroz lokacije koje se spominju u romanu. Radnja romana smještena je u vrijeme kad je Osijek bio razjedinjen te se sastojao od Donje varoši, Gornje varoši i Tvrđave. U romanu se spominje i okolica Osijeka, odnosno druga mjesta Slavonije kao što su Čepin, Bijelo Brdo, Valpovo, Đakovština, Požega…

Otkrijte koji su dijelovi romana temeljeni na stvarnim lokacijama i likovima, a koji su pak dijelovi romana proizvod Zagorkine mašte. Donja i Gornja varoš i Tvrđava danas su dio jednog grada, baš kako je u romanu tražila carica Marija Terezija.

PRIJEDLOG: OSIJEK CITY BREAK NA TEMU “VITEZA SLAVONSKE RAVNI”

• Tematski razgled Tvrđe s vodičem

Posjetite Vodena vrata u blizini kojih se nalazila drvenjara starog vrača, crkvu sv. Mihaela, franjevački samostan u kojem se skrivao ranjeni Zorislav… Prošećite ulicama kojima su šetali Krasanka i Dragomir.

“Prošli su ulicama, tihim i pustim, kao da i one miruju u nedjeljnom popodnevu.
– Lijepo je ovako šetati gradom – progovori on.
– Vrlo lijepo. Ništa ne volim tako kao šetnje ulicama tvrđave.”

• Obilazak ostalih lokacija iz romana

Nekad Donja i Gornja varoš, danas Donji i Gornji grad. Magdin dom, dvorac grofa Pejačevića doista postoji, kao i dvorac baruna Prandau u Valpovu. Također se mogu obići Čepin i Bijelo Brdo, mjesta koja je Varnica izabrao za svoja skloništa.

DVORAC PEJAČEVIĆ U RETFALI. “Ledeni strah trepti salonom dvora Retfale. S visokog se stropa spušta luster. Na zlatnim krilima nižu se stakalca. U njih se slijevaju zrake od stotina svijeća i odsijevaju prostranom dvoranom. Zidovi su puni ogledala i slika starih pređa. Na niskim pozlaćenim naslonjačima sjede dame. Oko njih razapinju se suknje kao svilena zvona. Naprašene frizure urešene su blistavim draguljima.”

DVORAC PRANDAU U VALPOVU. “Veći dio vremena potrošilo je društvo na Varnicu i tako je zabava bila skraćena, a noć je plovila u susret danu. Domaćin javi da se ples nastavlja sutra pa su se gosti polako razišli širokim prostranim dvorcem na počinak.”

• Posjet osječkom HNK – u i gledanje pustolovne komedije “Vitez slavonske ravni”

Prva dramska premijera “Viteza slavonske ravni” bila je izvedena 09. prosinca 2016. Riječ je o velikoj predstavi u kojoj nastupa gotovo cijeli dramski, ali i dio opernog ansambla. Redatelj predstave je Dražen Ferenčina, dramaturginja je Ana Prolić, scenograf Igor Vasiljev, autor scenskog pokreta je Alen Čelić, kostimografkinja Mirjana Zagorec, a koreograf Vuk Ognjenović.

• Dvorski bal i posjet Muzeju Slavonije

Ukoliko želite oživjeti ozračje Osijeka iz prve polovice 18. st., vrijeme u koje je Zagorka smjestila radnju romana, postoji mogućnost organiziranja i prezentacija dvorskog plesa u izvedbi HKUD Osijek 1862 u Tvrđi, atriju Muzeja Slavonije. U svakom slučaju, savjetujem posjet Muzeju Slavonije kako bi se bolje upoznali s prošlošću grada Osijeka. Zagorka je iscrpno istražila povijest Osijeka i Slavonije, mogli bi i vi

• Smještaj:

– u Baroknoj zgradi iz 18. stoljeća obiteljskog smještaja Maksimilian u Tvrđi ***

– u najstarijem osječkom hotelu iz 1889. godine Hotelu Central **

– u stogodišnjoj secesijskog zgradi Hotela Waldinger ****

 

JESTE LI ZNALI…

… da je prvi nastavak romana izašao u božićnom izdanju osječkog Hrvatskog lista 1937. godine?

… da je “Vitez slavonske ravni” jedini roman Marije Jurić Zagorke čija se radnja nije odvijala na području Zagreba?

… da je đakovački biskup i poznati kulturni mecena Josip Juraj Strossmayer bio osoba koja je Zagorku potakla na pisanje povijesnih romana?

“Vaša je zadaća da svojim historijskim romanima privučete hrvatske čitaoce da dobrovoljno napuste to pogubno njemačko štivo. Uzalud je pisati članke kojim ih pozivljete da napuste njemačku knjigu. Uzalud je grditi i dokazivati na sastancima i u novinama, uzalud vam je bila vaša inače izvrsno provedena organizacija protiv nijemstva, ali kad hrvatski čitalac dobije u ruke hrvatsko štivo, koje će privući njegovo zanimanje za domaće hrvatske događaje, onda će on okrenuti leđa nijemštini i svim interesom prihvatiti hrvatsko štivo. To ćete postići svojim umijećem u historijskim romanima.” – Josip Juraj Strossmayer

… da je tijekom prikupljanja podataka za pisanje romana “Vitez slavonske ravni” Zagorka došla u Osijek gdje je uz pomoć povjesničara, doktora Josipa Bösendorfera, po vlastitim riječima, sakupila sve što je itko napisao o gradu Osijeku i uopće o Slavoniji?

“Slavonija nije samo plodna prirodnim plodovima nego i bogatom građom za romane.” Marija Jurić Zagorka

… da je u Osijeku 1937. godine organizirana proslava Zagorkinog jubileja povodom 40. godišnjice njezinog novinarskog i književnog rada prilikom kojeg se, kako piše tadašnji novinar Hrvatskog lista, nije kao i obično, morala braniti od napada i predrasuda, već od mnogobrojnih čestitki, priznanja, pohvala i ovacija?

“Popeli su se na sedla i krenuli poljem po kojem šušti zlatno klasje ožareno suncem što liježe na počinak. A on će pun ushićenja:
– Krasanko! Divno je prolaziti cestom i poljem ovih ravnica kad znaš da ti ne mogu niotkud pasti na put razbojnički zulumćari…
– Divno je, Dragomire, ali mogli bi i opet jednom kakvi razbojnici pasti na naše plodno polje i bijele drumove!
– Ne boj se, mila, uvijek će biti vitezova slavonske ravni da je oslobode!”